The Bajden administracija je spremna da dozvoli dodatne federalne накнаде за незапослене da ističu 6. septembra, 528 dana nakon što su prvi put primenjeni kao deo Zakona o CARES. To je loša vest za preko 9 miliona radnika koji ih još uvek primaju, a to bi moglo značiti da američke porodice izgube svoje domove i američka deca gladuju. Sve to postavlja pitanje: zašto predsednik ne pokušava da proširi beneficije i zaštiti te ranjive Amerikance?
A pismo predsednicima Odbora za načine i sredstva Predstavničkog doma i finansijskih odbora Senata drži odgovore. U njemu, ministarka finansija Janet Yellen i sekretar za rad Martin Walsh objašnjavaju razloge za omogućavanje onoga što oni nazivaju „kritičnim spasom za milione Amerikanaca koji su bili nezaposleni, bez svoje krivice tokom pandemije COVID-a” čak i kada se ta pandemija okreće gore.
Razlozi zbog kojih je Bajdenov administrator dozvolio da nezaposlenost istekne:
„Naša nacija se vraća na posao“
Sekretari su citirali statističke podatke da potkrepe tvrdnju da se Amerikanci sve više zapošljavaju. U poslednja tri meseca u proseku je otvoreno 832.000 radnih mesta, čime je stopa nezaposlenosti smanjena sa 6,3 na 5,4 odsto. Prema njihovim rečima, „briga i domišljatost“ američkog naroda i savezne vlade „koja sprovodi plan za vraćanje naše ekonomije“ izbavili su nas iz ponora.
Ta verzija događaja zgodno ignoriše pomenute milione koji su još uvek nezaposleni, naravno, i počiva na slična pretpostavka da su nivoi pomoći za nezaposlene pre pandemije bili adekvatni za potrebe njihovih porodica (nisu). Ta pretpostavka je potkopana kasnije u ovom pismu.
Deo eliminisanja siromaštva i gladi za decu i odrasle je podizanje osnovnog životnog standarda koji smo spremni da prihvatimo. Odbijajući da prihvati mogućnost da izdašnije naknade za nezaposlene budu deo stalne mreže socijalne zaštite, Bajdenova administracija gubi priliku da smanji siromaštvo i glad dece među porodicama radničke klase i duboko jadan. (Deca su najsiromašnija grupa u Sjedinjenim Državama, a ogroman broj dece pati od gladi.)
Države mogu koristiti savezne fondove pomoći koje kontrolišu za naknade za nezaposlene
Glavno opravdanje administracije za dopuštanje isteka beneficija je da državne i lokalne samouprave mogu da iskoriste svoje akcije od 350 milijardi dolara u fondovima pomoći da nastave da isplaćuju dodatnu nezaposlenost Предности. Obećao je pomoć obe agencije u opravdavanju i sprovođenju takvih isplata, ali ostavlja državama da to urade.
Razumno je pretpostaviti da je dve desetine država pod kontrolom GOP-a koje su ranije odustale od federalne pomoći za nezaposlene, sumnjivo govoreći da dodatna nezaposlenost uzrokuje „nedostatak radne snage“, neće iznenada usmjeriti novac ka programu.
A davanje državama izbora otežava nastavak davanja za nezaposlene kada bi to značilo manje novca za druge neophodne napore za ublažavanje COVID-a, kao što su novac za škole, testiranje ili preduzeća.
Hteli to ili ne, ljudi koji zavise od državnih beneficija su među najmarginalizovanijima u Americi. Bez snažnog mandata sa vrha, mnogi od onih koji su izgubili posao ne svojom krivicom izgubiće novac koji im je potreban za hranu i sklonište svoje porodice jer će čak i naklonjeni predstavnici biti u iskušenju da se odluče za manje politički rizične (i potencijalno još efikasne) načine trošenja novac.
Delta varijanta predstavlja samo kratkoročne izazove
The Delta varijanta je veoma zarazna i prevazilazi nedavni porast slučajeva, smrtnih slučajeva, poseta bolnicama i ponovnog uspostavljanja napora za ublažavanje posledica širom zemlje. Predviđanje njegovog kursa izgleda kao budala, posebno ako se ima u vidu dramatično usporavanje vakcinacije dnevno, oklevanje roditelja da vakcinišu svoju decu čak i kada se škole ponovo otvore, i predstojeći jesenji i zimski meseci—kada je bilo dramatičan porast slučajeva COVID-19 prošle godine.
Ipak, sekretari pišu samo da „Delta varijanta može predstavljati i kratkoročne izazove za lokalne ekonomije i tržišta rada“. Nejasno je koji dokaz imaju da Delta varijanta ne bi mogla imati nikakvog efekta, ili da bilo kakav efekat neće dugo trajati, i nije jasno zašto bi neko prihvatio taj argument prima facie.
Kongres će usvojiti reformu osiguranja za slučaj nezaposlenosti kao deo procesa pomirenja
Pismo se završava pozivom Kongresu da „preuzme pitanje dugoročne reforme korisničkog interfejsa kao deo procesa pomirenja“. Istina je da je problemi sa UI sistemom prethodili su pandemiji, ali će postojati jaz između prestanka vanrednih beneficija i akcije Kongresa za reformu sistema. I to je najbolji scenario.
Jednako je, ako ne i više, verovatno da reforma osiguranja za slučaj nezaposlenosti prođe kroz pukotine komplikovanih, spornih pregovori o usaglašavanju budžeta to može biti uspešno samo ako svi od Bernija Sandersa — koji su želeli a Budžet od 6 triliona dolara— Džou Mančinu — kome ne odgovara trenutni zakon o pomirenju od 3,5 triliona dolara — glasa za.
Шта се даље дешава?
Ako se sve ove pretpostavke pokažu tačnima, Bajdenova administracija će izgledati politički pametno.
Ali postoji više načina na koje ovaj plan može propasti, a rezultat će biti porodice koje se bore da sastavi kraj s krajem, plati račune, stavi hranu na sto i plati kiriju, kao druge beneficije iz ere pandemije isteći.
Ako se to dogodi, biće važno zapamtiti da je Bela kuća bila ta koja je otvorila vrata takvim nesrećama nereagujući u ovom kritičnom trenutku.