Nova studija objavljena u Prirodni metabolizam dodaje još jedan dokaz rastućem konsenzusu da vežbanje može promeniti zdravlje mozga i smanjiti kognitivni pad.
Nova studija sprovedeno na miševima, što znači da ne bi trebalo i ne može direktno dovesti do ljudskih zaključaka. Ali važan je korak da se pokaže da biološki, vežba može promeniti mozak. Како то? Istraživanje je pokazalo da irisin, hormon koji se proizvodi u mišićima tokom vežbanja, može poboljšati zdravlje i funkciju moždanih neurona. To, zauzvrat, dovodi do boljeg zadržavanja pamćenja i veština razmišljanja i kod zdravih miševa i kod miševa sa Alchajmerom kod životinja.
Studija je započela istraživanjem iz 2019. koje je otkrilo da je irisin u mozgova miševa nakon što su vežbali. Isti hormon je pronađen u većini ljudskih mozgova koji su donirani banci mozga, ali ne i kod ljudi koji su imali Alchajmerovu bolest u trenutku smrti.
Istraživači su uzgajali miševe koji nisu mogli da proizvode irisin i normalne odrasle miševe i naterali su ih da vežbaju da vide šta se desilo sa njihovim pamćenjem i veštinama učenja.
Istraživači su potom miševima bez irisina dali hormon i otkrili da su njihove kognitivne sposobnosti značajno poboljšao, čak i među nezdravim miševima, i onima koji su počeli da razvijaju životinje Alchajmerova bolest.
Značaj davanja genetski modifikovanih miševa irisina pokazuje da on može da pređe krvno-moždanu barijeru i da bi irisin mogao biti jaka veza između vežbanja i kognitivnih sposobnosti. To takođe znači da bi se lek sa irisinom u sebi mogao razviti kako bi potencijalno pomogao pacijentima sa Alchajmerom da povrate neke kognitivne funkcije.
I dok je studija jasno ograničena - i još nije sprovedena na ljudima - to svakako nije jedino istraživanje koje sugeriše da redovno vežbanje može poboljšati zdravlje mozga jačanjem pamćenja i razmišljanja kapacitet, smanjenje stresa i anksioznosti, и још.
U stvari, studija se pridružuje desetinama drugih koji pokazuju da je vežba odlična ne samo za telo već i za um. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti to dugo drže fizička aktivnost može poboljšati kognitivno zdravlje — i da bilo koja količina fizičke aktivnosti može „pomoći da se poboljša san, zdravlje mozga i kvalitet života“.
Jedna studija iz 2015. koju je citirao CDC je otkrio da je kognitivni pad „skoro dvostruko češći kod odraslih koji su neaktivni u poređenju sa onima koji su aktivni“. Druge studije, citNjujork tajms, otkrili su da vežba može bukvalno da pomogne u stvaranju novih neurona, a zatim pomaže neuronima da se integrišu u neuronsku mrežu mozga. The Times takođe navodi studije koje su otkrile da je veća verovatnoća da ljudi koji su aktivni i vežbaju neće razviti Alchajmerovu bolest i demenciju.
Другим речима, vežbanje nije samo usitnjavanje i imaju osećaj moralne superiornosti nad onima koji to ne čine. Vežbanje takođe može da zaštiti i čak poboljša zdravlje vašeg mozga. Može imati povraćaj ulaganja decenijama kako starite.
Dakle, idite u dugu šetnju, uzmite par tegova s vremena na vreme ili radite jogu. Ne morate da budete ultramaratonac da biste zaštitili zdravlje svog mozga i usporili kognitivni pad vežbanjem. CDC, na primer, preporučuje ples kod kuće, marširanje u mestu dok gledate TV, pronalaženje načina da više šetate ili nabavite kućnog ljubimca poput psa koji zahteva vežbu ili svakodnevnu šetnju.
